Beta glukani – prirodna podrška imunitetu

Beta-glukani su prirodni polisaharidi s brojnim zdravstvenim blagodatima, uključujući jačanje imunološkog sustava i regulaciju kolesterola. Nalaze se u žitaricama poput zobi i ječma, ljekovitim gljivama kao što su šitake, reiši i maitake, kvascu (Saccharomyces cerevisiae) i morskim algama. Svaki izvor ima specifične vrste beta-glukana, čije su biološke funkcije prilagođene poticanju imunološkog odgovora.

Gdje nalazimo beta glukane?

Beta-glukani su prirodni polisaharidi koji se nalaze u različitim biljkama, gljivama, algama i žitaricama. Nekoliko glavnih izvora beta-glukana:

Žitarice – Najpoznatiji izvor beta-glukana su zob i ječam. Zobene pahuljice i proizvodi od ječma sadrže značajne količine ovog vlakna, naročito u mekinjama. Ovi beta-glukani su topivi u vodi i prepoznati su po njihovoj sposobnosti da snižavaju nivo holesterola u krvi.

Gljive – Beta-glukani se također nalaze u određenim vrstama ljekovitih gljiva kao što su:

   – Shiitake (Lentinula edodes)

   – Reishi (Ganoderma lucidum)

   – Maitake (Grifola frondosa)

   – Cordyceps i druge.

Ovi beta-glukani se razlikuju od onih u žitaricama po svojoj strukturi i funkcijama, a poznati su po imunomodulatornim efektima.

Kvasac – Beta-glukani iz kvasca (najčešće iz vrste Saccharomyces cerevisiae) su još jedan značajan izvor. Ovi beta-glukani se često koriste u dodacima prehrani i farmaceutskoj industriji zbog svojih pozitivnih efekata na imunitet.

Morske alge – naročito vrste kao što su Laminaria i druge smeđe alge, sadrže beta-glukane u obliku laminarina. Ovi glukani su takođe poznati po svojim imunomodulatornim i antioksidativnim svojstvima.

Građa beta glukana

Beta-glukani su polisaharidi, što znači da su građeni od dugih lanaca monosaharida (u ovom slučaju glukoze). Međutim, ono što ih čini specifičnim je način na koji su glukozne jedinice međusobno povezane, odnosno njihove glikozidne veze. Struktura beta-glukana može varirati zavisno od izvora (žitarice, gljive, kvasci, alge), ali osnovne karakteristike su sljedeće:

Osnovna struktura:

   – Beta-glukani su sastavljeni od molekula glukoze povezanih putem beta-glikozidnih veza. To su specifične veze između atoma ugljika na glukoznim jedinicama.

   – Najčešća veza u beta-glukanima je beta-1,3 (povezivanje između prvog i trećeg atoma ugljika na glukoznim jedinicama), ali se također javljaju i druge veze, kao što su beta-1,4 i beta-1,6.

Razlike u strukturi prema izvoru:

   – Beta-glukani iz žitarica (zob i ječam): Ovi glukani imaju linearnu strukturu sa kombinacijom beta-1,3 i beta-1,4 veza. Njihova specifična struktura omogućava formiranje gelova i topljivih vlakana koja su korisna za reguliranje nivoa kolesterola i šećera u krvi.

   – Beta-glukani iz gljiva i kvasca: Ovi glukani imaju složeniju strukturu, sa osnovnim lancem glukoze povezanih beta-1,3 vezama, uz bočne ogranke koji se vežu beta-1,6 vezama. Ova razgranata struktura je ključna za njihove imunomodulatorne osobine.

   – Beta-glukani iz algi: Mnoge alge, poput na primjer smeđih algi, sadrže beta-glukane slične strukture, ali često sa većim udjelom beta-1,3 veza i razgranatijim strukturama, kao što je laminarin.

Ukratko, beta-glukani su kompleksni polisaharidi sastavljeni od glukoznih molekula povezanih beta-glikozidnim vezama, a njihova struktura varira ovisno od izvora, što utječe na njihova biološka svojstva i zdravstvene benefite.

Kako djeluju beta-glukani?

Beta-glukani djeluju kao snažni imunomodulatori putem interakcije s imunološkim stanicama u crijevima. Nakon oralne primjene, beta-glukani dolaze u kontakt s imunološkim stanicama prisutnima u crijevima, poput makrofaga i dendritičnih stanica. Ključni aspekt njihovog djelovanja je da ih naš imunološki sustav prepoznaje kao strane strukture, jer beta-glukani nisu prisutni u stanicama sisavaca. Imunološke stanice prepoznaju te strane strukture pomoću specifičnih receptora, kao što su dektin-1 i komplementni receptor 3 (CR3).

Mehanizam djelovanja:

  1. Prepoznavanje i vezanje: Beta-glukani se prepoznaju putem specifičnih receptora na površini imunoloških stanica. Receptor dektin-1, prisutan na makrofagima, neutrofilima i dendritičnim stanicama, prepoznaje beta-1,3-glukanske veze. Vezanje beta-glukana na ove receptore aktivira imunološki odgovor.
  1. Fagocitoza i transport: Nakon vezanja, beta-glukani se fagocitiraju (upijaju) unutar imunoloških stanica. Unutar stanica, beta-glukani se djelomično razgrađuju i transportiraju kroz limfni sustav do slezene, koštane srži i drugih imunoloških organa.
  1. Aktivacija ostalih imunoloških stanica: U ovim imunološkim organima beta-glukani se prezentiraju različitim imunološkim stanicama, uključujući makrofage, neutrofile, monocite i NK stanice (prirodne stanice ubojice). Iako ne izazivaju pravu infekciju, beta-glukani simuliraju prisutnost patogena, “trenirajući” imunološki sustav.
  1. Pojačana imunološka reakcija: Aktivirane stanice počinju pojačano izlučivati citokine, signalne molekule koje stimuliraju ostale dijelove imunološkog sustava na pripremu za obranu. Time imunološki sustav postaje spremniji za buduće napade, omogućujući bržu i precizniju reakciju pri stvarnoj infekciji.

 

“Trening” imunološkog sustava:

Beta-glukani potiču imunološki sustav bez izazivanja prave infekcije. To rezultira time da imunološki sustav postaje “naučen” da prepoznaje i brže reagira na patogene sa sličnim strukturama, omogućujući učinkovitiju obranu kada se stvarni patogen pojavi.

Dakle, beta-glukani djeluju tako što “varaju” naš imunološki sustav da misli kako je pod napadom, potičući ga da se ojača. Ovaj proces dovodi do bolje pripremljenosti imunološkog sustava za buduće infekcije.

Kad preporučujemo beta glukane?

Beta glukani se preporučuju u raznim situacijama kada je potrebno ojačati imunološki sustav ili smanjiti rizik od infekcija. Nekoliko ključnih situacija u kojima se preporučuje suplementacija beta glukanima:

  1. Prevencija i smanjenje infekcija gornjeg respiratornog sustava: Klinička istraživanja pokazuju da beta glukani mogu smanjiti učestalost i težinu infekcija gornjeg dišnog sustava kod djece i odraslih, kao i skratiti trajanje simptoma. Ovi učinci čine beta glukane korisnima u sezoni prehlada i gripa ili kod osoba sklonih čestim respiratornim infekcijama.
  1. Sportaši i fizički stres: Beta glukani su korisni za sportaše tijekom intenzivnih treninga i fizičkog stresa, kada dolazi do privremenog slabljenja imunološkog sustava. Redovito uzimanje može pomoći u smanjenju učestalosti infekcija gornjeg dišnog sustava, koje su česte kod sportaša u periodima opterećenja.
  1. Podrška tijekom virusnih infekcija, uključujući COVID-19: Novije studije pokazuju učinkovitost beta glukana u prevenciji i smanjenju simptoma infekcija SARS-CoV-2 virusom, s predloženim dozama od 250-500 mg dnevno. Aktivirajući imunološke stanice, beta glukani pomažu boljoj reakciji organizma pri susretu s virusima.
  1. Podrška pacijentima s karcinomom: Suplementacija beta glukanima može imati pozitivan učinak kod pacijenata s karcinomom, uključujući smanjenje stope relapsa i povećanje stope preživljavanja. Posebno se preporučuje tijekom i između ciklusa radioterapije, ali je potreban oprez tijekom kemoterapije, kada se preporučuje uzimanje beta glukana samo između ciklusa kako bi se izbjegle interakcije.

Tko ne smije uzimati beta glukane?

Postoji teoretska mogućnost da primjena beta-glukana može pogoršati autoimune bolesti. Međutim, važno je napomenuti da beta-glukani djeluju kao imunomodulatori, a ne samo kao imunostimulatori, što znači da prilagođavaju rad imunosnog sustava prema potrebama organizma. Studije na životinjama pokazale su povoljno djelovanje beta-glukana na autoimune bolesti, što se pripisuje njihovom imunomodulatornom učinku. Stoga, iako beta-glukani ne bi trebali biti potpuno isključeni kao opcija za jačanje imuniteta kod osoba s autoimunim bolestima, njihova primjena treba biti oprezna dok se ne prikupe detaljniji podaci o njihovom učinku na ovu skupinu ljudi.

 

Medicinska i farmaceutska literatura trenutno ne bilježi neželjene efekte beta-glukana tijekom trudnoće, no također nema značajnih istraživanja koja su pratila njihove učinke na trudnice.

Stoga, nije preporučljivo uzimanje beta-glukana tijekom trudnoće, dojenja i kod djece mlađe od 3 godine.

Ako postoji stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju, gdje bi rješavanje zdravstvenog problema moglo biti važnije od potencijalne štetnosti za fetus ili majku, odluku o upotrebi beta-glukana tijekom trudnoće trebaju donijeti isključivo liječnici.

Dnevna doza beta glukana

Za jačanje imuniteta: Dnevne doze od 100 do 500 mg beta glukana smatraju se dovoljnima za aktivaciju imunološkog sustava.

Djeca starija od 12 godina i odrasli: Maksimalna dozvoljena doza u Europskoj uniji iznosi 1275 mg dnevno.

Djeca mlađa od 12 godina: Maksimalna doza je 675 mg dnevno.

Doziranje kod djece često se temelji na tjelesnoj masi, s preporukom od oko 10-20 mg beta glukana na 5 kg tjelesne mase.

Beta glukane je najbolje uzimati 30 minuta prije doručka kako bi se postigla maksimalna apsorpcija i izbjegla interakcija s drugim vlaknima iz hrane.

Proizvodi s beta glukanima

4019-beta glukani z medicinskimi gobami-biljnaljekarna

TerraNova Beta glukan kompleks A50

32,02 

salvit-beta-glukan-11-gratis-tekuci-dodatak-prehra_5dbb24ab6b197-biljnaljekarna

SALVIT Beta glukan 150ml PROMO

15,89 

Biovitalis-tekuci-dodaci-beta-glukan-promo-1-biljnaljekarna

Biovitalis Beta Glukan DUO PROMO

16,99 

Biovitalis-tekuci-dodaci-Beta-Glukan-biljnaljekarna

Biovitalis Beta glkukan 200ml

13,49 

Ostali tekstovi

Probiotici, prebiotici, sinbiotici i postbiotici – ključ ravnoteže probavnog sustava

Zdrav probavni sustav temelj je snažnog imuniteta i općeg zdravlja. Crijevna mikroflora, poznata i kao crijevni mikrobiom, sastoji se od milijardi mikroorganizama koji igraju ključnu ulogu u probavi, apsorpciji nutrijenata te zaštiti organizma od štetnih tvari i patogena. No, moderni način života – uključujući stres, neuravnoteženu prehranu, učestalu upotrebu antibiotika i izloženost toksinima – može narušiti ovu osjetljivu ravnotežu.

Pročitaj više »

Prirodna rješenja za suhi kašalj

Suhi kašalj, za razliku od produktivnog kašlja, nije popraćen lučenjem sluzi. Ovaj tip kašlja obično je uzrokovan iritacijama, upalama ili infekcijama gornjih dišnih puteva. Mogu ga izazvati prehlada, alergije, suhi zrak, dim ili čak dugotrajno izlaganje zagađenju. Iako suhi kašalj obično nije simptom ozbiljnijih bolesti, može biti vrlo neugodan i iscrpljujuć. Bez sluzi koja bi olakšala iskašljavanje, suhi kašalj može uzrokovati bol i nelagodu u grlu, te ometati svakodnevne aktivnosti i san.

Pročitaj više »